Svijet na raskrižju – predstavljena knjiga Mirka Butkovića

Autor: Marin Bakić

Mato Crkvenac, Lino Veljak, Mirko Butković, Danko Plevnik i Lovro Zaplatić na promociji Butkovićeve knjige "Svijet na raskrižju" u Ilirskoj dvorani Gradske knjižnice "Ivan Goran Kovačić" u Karlovcu 16. 3. 2016. Foto: Igor Čepurkovski/Gradska knjižnica "Ivan Goran Kovačić"

Tehnologija se vrtoglavo razvija, znanost ima odgovore na najzakučastija pitanja, standard je za više do polovice čovječanstva nezamislivo visok. Uz to lak je i masovan pristup školovanju. Životni vijek ljudi se znatno produžio. S druge strane, gotovo polovica čovječanstva živi u bijedi i beznađu, nema pristup znanstvenom i humanističkom školovanju. Razlike u primanjima bogatih i siromašnih se povećavaju. Čovjek je i dalje ostao smrtan i podložan bolestima, nesrećama i ratovima. Religijska pripadnost velikog dijela čovječanstva je sve ortodoksnija i sve agresivnija. Zašto i kako dalje? – pita se strojar Mirko Butković u knjizi “Svijet na raskrižju” koju je objavio u vlastitoj nakladi i u srijedu u Ilirskoj dvorani Gradske knjižnice “Ivan Goran Kovačić” promovirao u organizaciji Veleučilišta Karlovac i Kulturnog društva “Slovenski dom”.

“Kad sam postao znanstvenik”, nastavlja Butković, “došao sam do spoznaje da je znanost najobjektivnija od svih ostalih saznanja, iako je stalno nedovršena”.

  • Još kasnije, kao gospodarstvenik i rukovodilac, uvidio sam da je cijela ljudska aktivnost niz kompromisa, ali bez određenog praga moralnosti i solidarnosti nema napretka ni pravednijeg društva – dodaje Butković, umirovljeni sveučilišni profesor.

Zarana je, kaže, životom pod totalitarizmima, shvatio da nije dovoljno biti samo vrhunski inženjer, nego i moralan i humanista. Optimistično gleda na napredak znanosti, a samim time i društva, dok smatra da će religije s vremenom postati “mitovi i narodni običaji”.

  • Ekonomija će se morati ograničiti na održivi razvoj i na održivu ekonomsku razliku među ljudima ili nas neće biti – smatra Butković.

“Profesor Butković je poseban. Svijetom vladaju veoma uski specijalisti koji su doveli do mnogih spoznaja, a Mirko je specijalist u tehnici. Većina se usavršava u svom fahu, no neki shvaćaju i da ujedno moraju i malo šire gledati, ipak malo njih razvije takav širi pogled. Jedan od njih je bio i akademik Ivan Supek”, kaže ekonomist Mato Crkvenac.

  • Profesor Butković je humanist i čovjek širokih pogleda koji potiče druge da razmišljaju. Razmatrajući ekonomiju promašio je na nekoliko mjesta. No, rijetko tko je povezao ekonomiju s umjetnošću i religijom. Butković je jasan u tvrdnji da je znanost najobjektivnija, najsnažnija i najvrednija, ali vječito nedovršena. Time se ostavlja prostor i za druga tumačenja. To je jedino ispravno. Konflikti su danas sve veći, a Mirko nudi poželjne, ali, nažalost, neostvarive prijedloge – veli Crkvenac.

Jedna dimenzija Butkovićeve knjige je popularizacija znanosti i znanstvenih spoznaja, kaže filozof Lino Veljak.

  • Autor pokušava prikazati temeljne probleme, ali i temeljne poticajne mehanizme čovječanstva, pa raspravlja o religijama, znanostima i ekonomijama, dakle silama koje određuju razvitak i perspektive. Autorov pogled je znanstveno-optimističan. Znanost nudi realna rješenja problema, a, s druge strane, religije su nositeljice negativnih tendencija, posebno kada su zasnovana na dogmama. Tu se otvara čitav niz problema koje autor ukratko označava, a to su središnji problemi čovječanstva – ocjenjuje Butkovićevo djelo Veljak.

Novinar i publicist Danko Plevnik ističe da propadaju samo ona društva koja se razvijaju, pa se mi u Hrvatskoj ne moramo brinuti.

  • Živimo u doba informacija, međutim bitne infromacije nikako ne dolaze u Hrvatsku. Mnogi u hrvatskoj politici nisu još dobili informaciju da je provedena Francuska revolucija i da su se Crkva i država razišle. Nisu čuli niti za prosvjetiteljstvo. Mada je u našem ustavu upisan sekularizam, to nam ne dolazi do ušiju. Živimo danas pod velikom agresijom klerikalizma, a Mirko je pokazao da uz sve to mogu postojati zdrav razum i sloboda duha, pa ovom knjižicom daje podstrek onima koji se osjećaju izoliranima u kontekstu vjerske diktature u kojoj oni koji nisu vjernici postaju manje značajni u društvu. Iznio je zaključke kao liberal i to mu je velika kvaliteta – kaže Plevnik.

Velečasni Lovro Zaplatić se ne slaže s ničime što je Butković napisao o religiji.

  • Zanemareno je kulturološko značenje religije. Bez toga se ne mogu razumjeti duša i duh Europe te zamisliti što se događa danas s imigrantima. Europa se odrekla kršćanstva i izgubila svoj identitet. U što će se imigranti integrirati? U znanost? Društvu i ovom gradu je neophodan dijalog, a upravo njegovo otvaranje je vrijednost ove knjige. Ateist nije moj dušmanin, nego dijete Božje, nešto najljepše što postoji. Religija ne bi trebala propovijedati o dušmanima. I Crkva snosi krivicu za nedostatak dijaloga. U prošlom sistemu je bila zaštitnik nacionalnog, a još se nije uspjela “prešaltati” u prikladno djelovanje u demokratskom sistemu. Više ne moramo biti zaštitnik naroda. Nedostaje nam razgovor u međusobnom uvažavanju – smatra Zaplatić.

Na ovoj poveznici je dostupan cjelovit tonski snimak promocije: https://archive.org/details/VN860202

Promocija knjige Mirka Butkovića "Svijet na raskrižju" u Ilirskoj dvorani Gradske knjižnice "Ivan Goran Kovačić" u Karlovcu 16. 3. 2016. Foto: Igor Čepurkovski/Gradska knjižnica "Ivan Goran Kovačić"
Promocija knjige Mirka Butkovića “Svijet na raskrižju” u Ilirskoj dvorani Gradske knjižnice “Ivan Goran Kovačić” u Karlovcu 16. 3. 2016. Foto: Igor Čepurkovski/Gradska knjižnica “Ivan Goran Kovačić”

 

Rad Aktiviraj Karlovac portala financijski podupire Fond za pluralizam Agencije za elektroničke medije