Kako zainteresirati javnost za Hrvatski dom?

Autor: Marin Bakić

Rasprava "Hrvatski dom. Komu? Čemu?" u Ilirskoj dvorani Gradske knjižnice "Ivan Goran Kovačić" 25. 2. 2016. godine. Foto: Igor Čepurkovski/Gradska knjižnica "Ivan Goran Kovačić"

U priču o Hrvatskom domu mora se uključiti čitava javnost i upravo pokušavamo skupiti kritičnu masu zainteresiranih za tu temu. Drugo je pitanje jesu li naše metode dobre. Smanjen je broj organizacija koje imaju kapacitet nešto učiniti – kaže koordinator mreže udruga u nezavisnoj kulturi Kaoperativa Domagoj Šavor.

Ta platforma je, uz podršku Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva i Zaklade “Kultura nova”, organizirala u četvrtak u Ilirskoj dvorani Gradske knjižnice “Ivan Goran Kovačić” raspravu “Hrvatski dom. Komu? Čemu?” na kojem je bilo riječi o sadašnjem statusu i mogućnostima te zgrade, odnosno o možebitnom društveno-kulturnom centru.

Razočarani odazivom članovi Kaoperative se pitaju kako steći povjerenje javnosti.

– Ako je potencijal Hrvatskog doma samo to da šačica udruga stvara programe, pitanje je je li to održivo – kaže Pero Desović, predsjednik Udruge za promicanje kulture i aktivnosti mladih Studio 8, koja organizira Kabinu što se redovito održava na Maloj sceni Hrvatskog doma.

Pročelnica Upravnog odjela za društvene djelatnosti Grada Karlovca Andreja Navijalić kaže da je prvotna ideja bila da Hrvatski dom bude mjesto stvaranja i konzumiranja alternativne glazbe.

– Taj se koncept pokazao nedovoljim za održivost, pa se odlučilo raditi u smjeru osnivanja društveno-kulturnog centra. U javnosti prevladava dojam da je to isključivo prostor za alternativnu glazbu, no bez korisnika nema održivosti – veli A. Navijalić.

Upravo je otvoren gradski natječaj za izbor upravitelja Male scene Hrvatskog doma.

Jelena Mužar Smenderovac iz Udruge za društveni razvoj KA-MATRIX smatra kako bi čitava priča bila manje maglovita kada bi se jasno predstavili društveno-kulturni centri koji postoje u drugim sredinama, a glazbenik Zdravko Smenderovac dodaje kako bi se moglo otvoriti zajednički ured, prostor za co-working u kojem bi se skupa radili oni koji rade za različite poslodavce, odnosno koji rade različite poslove, te izmjenjivali iskustva.

– Grad ne bi smio dozvoliti da zgrada zjapi prazna. Trebao bi imati razvojni smjer, a vidim da udruge razmišljaju i djeluju u ispravnom. Reflektori na stadionu “Branko Čavlović-Čavlek” su plaćeni pet milijuna kuna. Zar se ne mogu prodati, pa da se taj novac uloži u zgradu Hrvatskog doma? Ne moramo stalno tražiti uzore iz drugih sredina, hajdemo biti primjer drugima – kaže gradski vijećnik Nikola Badovinac (SDP)

Arhitekt Nebojša Lalić stavove Kaoperative izražene u dokumentu “Operandum III” naziva “fantaziranjem u fi molu”.

– Ako ovo radite da biste u konačnici privukli novac iz fondova Europske unije kako bismo obnovili zgradu Hrvatskog doma, podržavam. No, ne smatram da bi Grad trebao samostalno obnoviti zgradu. Važnija su egzistencijalna pitanja, a ovo čime se bavite je samo nadgradnja. Prije nego što se uloži u zgradu Hrvatskog doma, trebalo bi se uložiti u projekte koji bi osigurali nižu cijenu grijanja – smatra Lalić.