Boris Vrbanac: Karlovcu prijete toplinarska i ekološka katastrofa

Autor: Marin Bakić

Boris Vrbanac. Foto: Marin Bakić

Karlovcu prijeti deveti krug pakla, upozorio je inače odmjereni Boris Vrbanac gradonačelnika Damira Jelića i druge u gradskom sustavu u svom pismu od svibnja 2015. godine. Na što je točno mislio objasnio nam je u intervjuu, a 24. veljače s početkom u 19 sati u Ilirskoj dvorani Gradske knjižnice “Ivan Goran Kovačić” upoznat će na predavanju javnost s energetskim potencijalima i promašajima, kako ih on vidi.

Iz pisma koje ste poslali gradonačelniku i njegovim suradnicima proizlazi da Karlovcu, ako provedu svoje zamisli, prijete toplinarska i ekološka katastrofa.

  • Baš tako.

Zašto bi vlast gradu tako nešto priuštila?

  • Tako je, nema razloga. Imamo sasvim druga rješenja koja možemo primijeniti. Ispričat ću ti kako sam uključen u tu priču prvo.

Može.

  • Posljednjih pet godina svog radnog vijeka proveo sam u Ini na poslovima vezanima uz geotermalnu energiju i pitku vodu.

Kada ste umirovljeni?

  • Prije pet godina. Iskustvo mi daje kompetentnost govoriti o geotermi s obzirom da sam imao pristup svim podacima koji se odnose na takvu vrst energije, a koje smo u Ini prikupljali snimanjem sezimičkih profila, izradom bušotina i ostalim radnjama. Kao Karlovčanina su me dodatno zadužili da skrbim za geotermalne izvore u Karlovcu.

S obzirom da nova državna vlast mnogo polaže u stručnost i da se naš gradonačelnik uporno poziva na stručnjake, spomenimo da ste po obrazovanju doktor geoloških znanosti.

  • Tijekom radnog vijeka magistrirao sam, a zatim i doktorirao na taložnom modelu naslaga gornjopanonske starosti u savskoj potonini. Rekonstruirao sam uvjete koji su tada vladali u potonini, te smjer i mehanizam donosa klastičnog materijala. Među njima su najvažniji slojevi pješčenjaka koji čine glavna ležišta nafte.

Stručnjak ste, dakle, za geologiju.

  • I za geotermalnu energiju, jedan od rijetkih u Hrvatskoj koji je to radio na stvarnim podacima. Mnogo je onih koji nešto čitaju, a nemaju podatke. Imam sve informacije na raspolaganju i zato mogu suvereno govoriti o tome s još možda desetak osoba u Hrvatskoj. Svi su iz Naftaplina i imali su pristup podacima koje tvrtka posjeduje.

Nikad se niste izlijetali u javnost, pa mora postojati uistinu dobar razlog da javno reagirate.

  • Upravo tako. Gospodin Dubravko Delić, zamjenik gradonačelnika, je krajem 2013. godine od mene naručio studiju o mogućnostima korištenja bušotina Karlovac 1 i 2 u Rečici za potrebe Grada. Izradio sam i predao studiju. Bušotine su dislocirane, petnaestak kilometara od Karlovca. Tamo je voda temperature više od 140 stupnjeva Celzija, ali za potrebe grada bi bilo zgodnije da se izgradi bušotina bliže Karlovcu. Izbjegli bi se tako i problemi s Naftaplinom, odnosno Inom koja je vlasnik bušotina u Rečici. Jednostavnije bi bilo napraviti novu bušotinu. Ležište u kojem se nalazi vruća voda su vapnenci, dolomiti, karbonati mezozojske starosti, a u podzemlju se protežu čitavim prostorom između Karlovca i Vukomerićkih gorica, te Svete Jane i Siska.

To je najveći bazen geotermalne vode u Hrvatskoj.

  • Jest.

I u Karlovcu je najtoplija voda?

  • Nije. U Bjelovaru imamo vodu od 170 stupnjeva Celzija i nalazi se na oko 2600 metara, dok je kod nas na 4150 metara dubine temperatura oko 140 stupnjeva.

Što rade u Bjelovaru s time u vezi?

  • Ispitali su bušotine, dvije pripremili za proizvodnju električne energije, a treću za utiskivanje. Crpit će vruću vodu, pretvarati je u električnu energiju, a vodu ohlađenu na 68 stupnjeva utiskivati u isto ležište. Tako se stvara zatvoreni krug. To je prva faza. U drugoj će se i ostatak tople vode, čija temperatura iznosi 68 stupnjeva Celzijusa, koristiti za zagrijavanje staklenika i druge svrhe prije ponovnog utiskivanja u ležište. Sudjelovao sam u pisanju studije temeljem koje se to radi. Obradio sam geološki dio studije. Koja je moja ideja? Valja izgraditi bušotinu blizu Karlovca i dovesti toplu vodu u toplanu. Mučilo me što je prilikom ispitivanja bušotine K-3…

Tri su bušotine?

  • Dvije – K-2 i K-3.

A gdje je K1?

  • Blizu stare ceste Karlovac-Zagreb kod Čeglja. No, nije dohvatila karbonate, pa nam nije zanimljiva.

Dakle, koja je Vaša ideja?

  • Mučilo me, kažem, što su za ispitivanja kapaciteta bušotine K-3 izračunali da njeno davanje iznosi do tisuću ‘kubika’ na dan. To je malo ali sam razgovarajući sa sudionicima ispitivanja zaključio da ispitivanja nisu provedena korektno. U Bjelovaru su iz istih naslaga ovih dana izmjerili kapacitet od deset tisuća kubnih metara na dan. Nema razloga da se isti ili sličan kapacitet i ovdje ne dobije. Ako voda ne bi sama eruptivno izlazila, uvijek se mogu raditi dubinske crpke.

Što je najzahtjevnije kod bušenja?

  • Ispod nas, pored Korane u centru grada, su karbonati na tridesetak metara dubine. Kako se iz Karlovca primičemo Rečice, karbonati su sve dublje smješteni.

Dakle, lakše je bušiti ovdje nego u Rečici?

  • Jest, ali tu nije vruća voda. Dakle, moramo se primaknuti malo dubini bazena, no ne trebamo ići u najdublji dio, jer ne treba stvarati električnu energiju, nego samo vruću vodu za potrebe toplane, dakle od 80 ili 90 stupnjeva Celzija.

Ne treba nam voda od 140 stupnjeva?

  • Ne.

A gdje bi se mogla napraviti ta nova bušotina?

  • Par kilometara od Karlovca na geološki povoljnoj poziciji. Mora to biti širi prostor, jer bušotina zahtijeva prostor za instalaciju opreme. Kad se makne, napravi se kućica od “deset sa deset”, eventualno se mogu postaviti pumpe. Dakle, doveli bismo vruću vodu izravno u toplanu. Karakteristika ove vode je da je sasvim pitka, saliniteta manjeg od grama po litri. Kao pitka voda crpi se na dva mjesta. Prvo smo je počeli crpiti u Borlinu. Tamo su karbonati na dubini od 60 metara. Stari su uvijek govorili da Karlovac pije najbolju vodu na svijetu. To je bilo točno dok smo koristili borlinsku. Danas Karlovac pije pročišćenu koransku vodu, dok se voda iz borlinskog izvora koristi tek u zapadnom dijelu grada. Agrokor tu istu vodu prodaje pod nazivom Jana u brojnim zemljama Europe, te u Sjedinjenim Državama. Prije 13 godina ta flaširana voda je dobila nagradu kao najbolja na svijetu. Dakle, ležimo na izvanredno pitkoj vodi. Ti karbonati su u geološkoj prošlosti činili dio Jadranske ploče. Nakon razdoblja krede, prije nekih 60 milijuna godina, ta je ploča okopnila i bila kopno sve do prije dvadesetak milijuna godina kada se taj dio počeo lomiti i spuštati od današnjeg Karlovca prema sjeveru. Došlo je do razmicanja takozvane ekstenzije i transgresije mora. Karbonati su puni slatke vode, a to je kišnica koja je ostala na njima dok su bili iznad površine. Kako se to spustilo, prekrilo je more karbonate, a slatka voda je ostala “zarobljena” unutra. Uslijedio je donos klastičnih naslaga, lapora i pješčenjaka, ali u morskim uvjetima. Kako je postupno pucala veza s morem, s glavnimom nekadašnjeg oceana Tetisa, formirano je ogromno jezero Paratetis, koje se postupno počelo oslađivati. Stoga je voda u najdubljim slojevima pješčenjaka slana, a prema površini postaje postupno brakična, te najmlađim naslagama postaje slatka. Dakle, ideja je dovesti vruću vodu u toplanu, iskoristiti je za zagrijavanje karlovačkog toplinskog sustava. Kad prođe taj krug, izlazna voda ima temperaturu od 60 stupnja Celzija. Tu bismo vodu dalje proveli cjevovodom i napravili kupališne objekte. Mogli bismo napraviti kompleks bazena. To bi bila izuzetno privlačna atrakcija. Radili bi 24 sata, 365 sata u godini.

Koji je naš problem? Što ne valja s ovim gradom? Geotermalna voda je pronađena prije 33 godine.

  • Za te dvije bušotine su interes iskazali turski ulagači i oni će doći ovdje.

Preko Naftaplina?

  • Ne. Ina se nije odlučila za taj biznis. Pojavili su se turski ulagači. Jednom sam pokazivao bušotine prošlog ljeta. Ti investitori rade u Bjelovaru, a od Karlovca su odustali, izgleda. Pojavili su se drugi. Moji prijatelji koji i dalje rade u Zagrebu na problematici geoterme odveli su ih u poglavarstvo Karlovaca i čak je nekakav dogovor postignut.

Kažu da geotermalna energija može preobraziti Karlovac?

  • Apsolutno. To je najčišća energija. Ništa ne ostavlja iza sebe, a nepresušna je. Zemlja stalno grije vodu. Ispod čvrste kore ili litosfere debljine dvadesetak do stotinjak kilometara nalazi se sloj rastaljne magme koja odozdo grije čvrstu koru Zemlje i vodu koja se nalazi u tin naslagama. To je izvor energije koji će funkcionirati koliko i sama Zemlja. Ohlađenu vodu nakon protoka kroz toplinski sustav Gradske toplane mogla bi se osim za grijanje bazenskog kompleksa koristiti i za zagrijavanje stakleničkog kompleksa smještenog na prostoru vojarne Luščić, za koju inače ne postoji ideja u Gradu kako je iskoristiti. Mogao bi Karlovac hraniti za relativno malen novac i, što je najvažnije, zdravom hranom bez dodavanja kemikalija i pesticida. Dio toplinske energije također bi se mogao pretvoriti u električnu, tako da bi bazenski i staklenički kompleksi te toplana bili neovisni o drugim dobavljačima električne energije. S ekološkog stajališta to je dobar projekt, pa možeš dobiti sufinanciranje iz fondova Europske unije za izradu geotermalne bušotine, te za izgradnju kupališnog i stakleničkog kompleksa. Može se napraviti i ribogojilište, obogatiti riblji fond i dovesti ribiče iz inozemstva.

Koliko bi iznosilo to ulaganje?

  • Bušotina iznosi oko milijun američkih dolara po kilometru. Dakle, ulaganje u bušenje bi iznosilo nešto više od dva milijuna dolara. Nisu to uopće velike cifre. Sve se može financirati vanjskim fondovima. Građani bi plaćali samo paušal kao što plaćaju sada i Gradskoj toplani, samo bi iznosio manje, a više ne bi bilo niti troška električne energije i plina. Više ne bismo zatvarali radijatore, nego bismo ih otvorili koliko nam je potrebno, a plaćali bismo uslugu oko dvije stotine kuna, koliko bi to bilo za stan od 60-tak kvadrata. Možda bi na početku trebalo povisiti paušal za 50 do sto kuna, da se izmijeni loš toplovod i proširi mreža. Cijena koja se daje državi je dvadeset lipa po kubnom metru proizvedene vode, a to je zanemarivo.

Zašto tvrtka Naftaplin nikad nije iskoristila te bušotine?

  • Jednostavno nisu zainteresirani za to. Tražila se nafta.

Tražeći naftu su našli vruću vodu?

  • Upravo tako.

Zašto nisu zainteresirani, ako ta vrst energije ima toliki potencijal?

  • Vidiš da nisu zainteresirani niti za istraživanje nafte. Godinama nismo izradili niti jednu bušotinu. Kad sam počeo raditi, Naftaplin je radio više od 120 bušotina godišnje. Mađari kao vlasnici Ine nisu više zainteresirani za istraživanje, nego samo za maloprodaju.

Što se događalo nakon što ste izradili studiju za Grad?

  • Krajem 2014. su me pozvali s informacijom da će raspisati natječaj za izradu sveobuhvatne studije koja bi odgovorila na pitanje koje korake dalje poduzeti. Par mjeseci potom nije bilo nikakvog glasa, da bih u travnju 2015. čuo da se od tog projekta odustalo i da će se ulagati u energanu na biomasu. Sjeo sam i napisao pismo gradonačelniku i pročelnicima. Brzo je reagirao zamjenik gradonačelnika gospodin Delić. Uputio me na pročelnicu Marinu Jarnjević. Pozvan sam na sastanak s ulagačima. Bili su prisutni gospodin Delić, gospođa M. Jarnjević, gospoda Inoslav Latković i Danijel Žamboki iz Gradske toplane, dva ulagača – gospoda Giuseppe D’ Anna i Roberto Višković, te moja malenkost. Odmah sam pitao od kuda će nabavljati sječku, nemamo drvne industrije koja će to isporučivati, nema drvne mase…

Iako smo svi šumasti…

  • Odgovorili su da će sječku dovoziti iz Sunje. Kad sam pitao što ćemo s pepelom koji će nastati radom energane odgovorili su da imaju dogovor s jednom tvrtkom iz Ivanić-Grada da ga odvozi. To je nešto prestrašno. U Hrvatskoj nema slobodne sječke. Planiraju izgraditi termoelektranu jačine pet megavata. Svjetsko iskustvo uči da su najisplativije energane od jednog megavata jer neko područje može dati dostatnu količinu biomase za takvu energanu, a da se ne devastira i da se ne mora dovoziti, odnosno da se izbjegnu troškovi prijevoza koji bi narušili profitabilnost. Planiraju raditi energanu od pet megavata u području u kojem nedostaje drvne mase, pa bi se sve moralo dovoziti izvana. Radi se o stravično velikim količinama sječke, šleperi bi non-stop vozili…

Postali bismo grad susreta sa šleperima…

  • U Babinoj Gredi se gradi termoelektrana na sječku. Imaju sklopljen ugovor za nabavu sječke, ali neće raditi čitavu godinu – zimi prekidaju proizvodnju i isporuku električne energije. Ova naša bi radila čitavu godinu. Što to znači? Moraš u tom slučaju dovoziti i skladištiti silnu sječku za doba kada se ne proizvodi.

Koje su to količine?

  • Godišnje potrebe za sječkom ovako velikog energetskog objekta kakav se planira kod nas izgraditi iznosi 67.000 tona, odnosno 200 tona po danu, odnosno 280 kubnih metara na dan. Dakle, svakodnevno bi devet do 11 šlepera prolazilo sjedištem grada. Međutim, kako se zimi ne sjeku stabla, valja unaprijed pripremiti i uskladištiti desetke tisuća tona sječke kako bi energana mogla raditi zimi. Time se povećava broj šlepera koji će dovoziti sječku iz Slavonije na 20 do 25 dnevno. O problemu pepela ne trebam niti govoriti. Pepeo planiraju vjerojatno deponirati u Centar za gospodarenje otpadom Karlovačke županije na Babinoj Gori. I taj bi pepeo razvozili kroz grad. Po danu bi se proizvelo 11 tona ložišnog pepela, letećeg pepela kotla 1,8 tona, a samog letećeg pepela pet i pol tona po danu. To je ukupno 22 tone otpada po danu ili više od osam tisuća tona godišnje.

Hajdemo rezimirati loše strane tog projekta koji se kani provesti u Karlovcu – grad je pun šlepera, jer nema sječke, pa se mora dovoziti, što stoji…

  • Plus zagađenje…

Nije isplativo…

  • Isplativo je kada se spaljuje komunalni otpad. Svaki kamion koji dođe naplatiš. Naplatiš i toplu vodu koju ćeš zimi isporučivati gradu te struju koju proizvedeš. U tom slučaju, projekt je ekonomski itekako isplativ. No, zašto da se to gradi u Karlovcu? Europska unija odustaje od izgradnje takvih energana na području gradova…

Morat će biti izgrađene najmanje pet kilometara od mjesta?

  • Najmanje 30 kilometara od većeg grada, općinskog središta.

U našem slučaju je najbolje to prebaciti u Bosnu…

  • Postoje rješenja, samo treba uložiti. Prvo su htjeli takvu energanu izgraditi na Drežniku zbog blizine. No, kad su gradski vijećnici dokazali da cestica ne može podnijeti toliki kamionski promet, odlučili su izgraditi tu termoelektranu na Ilovcu, što im je idealno zbog blizine Zagreba. Zašto je Zagreb odustao od Retkovca? Više nitko to ne spominje.

Na Retkovcu je trebala biti spalionica otpada?

  • Da, a sada bi to htjeli, pretpostavljam, preseliti u Karlovac.

Tvrdite da vlast u Karlovcu radi na tome da zagrebačku spalionicu otvore ovdje?

  • Praktički… Kada sam pitao čija je to ideja, odgovoreno mi je da nitko u Karlovcu nije dozvolio izgradnju takve energane. Gradsko vijeće je investitor samo obavijestio o svojim namjerama, no nitko nije pitao za dozvole.

A tko je investitor?

  • Neka malteška tvrtka.

Malteška?

  • Da, s Malte. Gdje su ekološke studije? Kako mogu izdati lokacijsku dozvolu bez studije o utjecaju na okoliš? Tko jamči da će ulagač dovesti najmoderniju opremu, a ne da će donijeti neke stare strojeve? Kada jednom staviš u funkciju takvo postrojenje koje vrijedi dvadesetak milijuna eura, tko će obustaviti rad? Spaljivat će što god požele, pa će tako umjesto sječke spaljivati komunalni otpad. Takve energane izbacuju velike količine ugljičnog dioksida – 197 tona godišnje. Ta će energana zbog zagađivanja okoliša morati plaćati i ekološku rentu. Kada je u pitanju komunalni otpad, uz ugljični dioksid ispuštaju se i kancerogeni i toksični spojevi. Nakon rata se u Karlovcu masovno kurilo na drva i na ugljen. Čitava moja generacija je bolovala od bronhitisa. I sam sam prebolio zbog toga tri upale pluća, pa imao sjene na plućima… Hoćemo li dozvoliti da naša djeca prođu tako nešto?

Što su Vam rekli kad ste iznijeli svoje argumente?

  • Da to nije tema sastanka. Nikakve protuargumente nisam dobio.

Je li Vam gradonačelnik išta rekao?

  • Ništa. U novogodišnjem intervjuu Karlovačkom tjedniku spomenuo je da bi buduća energana na Ilovcu mogla smanjiti cijenu grijanja pet do deset posto, ali da je to privatno ulaganje i kod spominjanja tog problema pokazao začudnu nezainteresiranost. Već sada govore o cijeni. Kako se tvori cijena nekog proizvoda? Moraš znati sve ulazne troškove, da bi mogao oblikovati cijenu. Ne znaju niti što će spaljivati unutra, a već sada govore o cijenama.

S obzirom da je to sve tako nepripremljeno, koliko je realna opasnost od takve energane?

  • Vrlo realna. Nadu mi daje stav nove vlasti koja je prvog dana rekla da se obustavljaju radovi na termoelektranama. Vjerojatno tu misle na Plomin C koji bi bio strašan zagađivač. Hoće li takav stav Vlade obuhvatiti i ovaj projekt, ne znam. No, karlovačka vlast bi o njemu trebala reći punu istinu, a ne nas držati kao maloumnike kojima ništa ne govori. Građani imaju pravo znati što se događa. Možda griješim u nečemu, ali neka se kaže točno u čemu. Trebalo bi na referendumu odlučiti o tom projektu. Ne treba nam. Imamo toplu vodu i kudikamo bolja rješenja. Umjesto da napravimo grad koji će procvjetati s geotermalnom energijom i bazenima, koji će nahraniti sam sebe, mi radimo ovo. A tendencija je u svijetu da se lokalno samostalno hraniš vlastitom ekološki uzgojenom hranom.

Možemo uzgajati banane…

  • Možeš raditi što poželiš. Zbog takvih kompleksa bi se i turizam izrazito razvio, siguran sam. Može se postaviti razumna cijena za bazene – 50 kuna mjesečno za klince… Bazeni bi bili puni, a punili bi ih i sportski klubovi kao što su vaterpolski, plivački, skakački…

Kao da ležimo na nafti, a ne reagiramo…

  • Tako je. Ima zainteresiranih ulagača. Uletit će neki privatnik. Napravit će sve navedeno, no naplaćivati će i nećemo tako osigurati jeftinije grijanje, nego će ubirati ekstraprofit. Sve će dobiti, a zarađivati će.

Kako tumačite da Vaši argumenti ne padaju na plodno tlo?

  • Ne mogu to protumačiti. Pretpostavljam da je problem u politici. Nisam političar i ne želim se time baviti. Siguran sam da ideja o izgradnji termoelektrane na Ilovcu nije potekla iz Karlovca, no Grad ne pruža otpor tome, nego pasivno promatra kako se taj projekt oblikuje i provodi. Trebalo bi osnovati malu tvrtku u okviru Vodovoda i kanalizacije koja bi se bavila korištenjem geotermane energije. To ne bi trebao biti problem.

Što se nadate postići predavanjem kojeg ćete održati?

  • Upoznati javnost, da građani postanu svjesni teme.

Ako bi se izgradila termoelektrana na sječku, po Vašoj procjeni bi došlo do povećanja cijene grijanja. Zašto?

  • Energana bi svu toplu vodu koju proizvodi slala u središnji toplinski sustav, koji ipak ne bi time bio zadovoljen, pa bi Gradska toplana to trebala nadoknađivati. Dakle, imala bi smanjeni kapacitet rada, a njezini troškovi bi ostali isti. Svi gubici u toplovodnom sustavu idu i dalje na štetu Gradske toplane. Energana isporuči vodu i naplati je, a toplana plaća sve troškove grijanja iz smanjene produkcije.

Kako god okrenemo, to je loša ideja?

  • U svakom slučaju. Imamo rješenje koje od Karlovca može učiniti najpoželjnije mjesto, jer smo u središtu Hrvatske, svima na putu. Mogli bismo se uistinu razviti.

Zanimljivo je kako ne možemo iskoristiti te “zicer-potencijale” kao što su geotermalni, izvor mineralne vode u šumi Štrekovac, činjenicu da je u Karlovcu tri godine živio i školovao se Nikola Tesla…

  • Čini mi se da se radi o nedostatku vizije. Pitao sam ih kakvu imaju strategiju, rekli su da je nemaju. Pa kako možeš voditi grad, a da nemaš viziju? Zato i prolaze takvi projekti – dođe netko izvana i nametne ti svoju viziju koja će dovesti do ekološkog kolapsa grada i okolice.

Rad Aktiviraj Karlovac portala financijski podupire Fond za pluralizam Agencije za elektroničke medije