Poručio je “ćaća” Ivo Sanader ispred Remetinca, nakon izlaska iz istražnog zatvora, svojoj “dici” koja ga je došla pozdraviti i koja ga je molila da ih ne zaboravi, da će ih “pratiti na fejsu”, no niti to nije toliko komično koliko Most nezavisnih lista i njegovi postizborni “pregovori” s dvjema velikim koalicijama o sastavljanju vlade.
Besmislena odluka birača da povjerenje poklone s koca i konopca brže-bolje sakupljenim lokalnim tehnomenadžerima o kojima ne znaju ništa kao niti o njihovim stavovima ipak nije toliko besmislena kao odluka Mosta da “zadrži homogenost” i ustraje u suludom poslijeizbornom cirkusu, umjesto da se već u izbornoj noći razgradio na nezavisne zastupnike pojedince. “Što rek’o ne porek’o”, poručio bi pokojni Zvonimir Levačić Ševa, pa tako ne samo da ostajemo na istim stanovištima glede Mosta koje smo iskazali prije i nakon izbora, nego nas neodgovorna politika Bože Petrova i ostalih saborskih zastupnika s te “platforme” koji poput Drage Prgometa ne rade na njezinom razbijanju učvršćuje u tim stajalištima.
Uporno se inzistira na “pregovorima” koji su u biti mlaćenje prazne slame, a pitanje je kad bumo delali, kako bi se izrazio Milan Bandić, odnosno kaj. Na lokalnoj razini u Karlovcu se već moglo odavno početi “nekaj delati” po pitanju geotermalnih izvora u Rečici, što je velikoj većini političara, novinara i građana uopće nezanimljiva i prežvakana tema, iako se nikada nije u biti niti žvakala. No, to je samo još jedan pokazatelj odsustva duha i smisla u karlovačkoj politici i javnosti. Geotermalne bušotine u Rečičkoj šumi nastale su daleke 1983. godine i od tada stoje zanemarene. Kad god neki “padobranac” otvori tu temu, kao što je to činio zadnje nezavisni gradski vijećnik Davor Petračić, spominje se kao opravdanje neaktivnosti da su to Inine bušotine, a ne gradske. U redu, no je li se Grad Karlovac zainteresirao kod Ine što kani s njima? Je li se Grad zainteresirao za mogućnost bušenja na drugim lokacijama? S kojim se stručnjacima savjetovao? Je li se možda zainteresirao za mogućnost da to više nisu Inine bušotine? Realna je jer je stvarnost u drugim dijelovima Hrvatske. Dakle, ponovno Karlovac kaska, iako ima izvore možda i najtoplije vode u zemlji.
Tjednik Nacional opširno obrađuje vruću vodu kao energent hrvatske budućnosti s obzirom na mogućnosti koje pruža i na činjenicu da hrvatski izvori nafte i plina presušuju. Ina je, piše novinarka Sandra Cerić Erceg, prije nekoliko godina izgubila koncesije na bušotine koje su otkrile izvor tople vode, a koje su nastale traženjem nafte i plina. Jedan od privatnih ulagača se zainteresirao za to da izgradi geotermalnu elektranu. Pronašao je strateškog partnera iz Turske, komunicira na tu temu s Hrvatskom elektroprivredom i ostalim subjektima, ruje, kopa, istražuje, ulaže… Bi li se zainteresirao da to radi u Karlovcu kada bi postojalo jasno iskazano opredjeljenje Grada da se geotermalni potencijal Karlovca iskoristi? “Geotermalne vode pogodne su za proizvodnju električne energije, grijanje naselja i industrijskih pogona, zagrijavanje staklenika za uzgoj voća i povrća, pa čak i za uzgoj riblje mlađi. (…) Geotermalna energija nije isplativa samo kao energent za proizvodnju električne energije, ona je puno više od toga. Geotermalna energija može dati vrlo snažan poticaj za razvoj domaće industrije, a to je energent, odnosno resurs koji ne moramo uvoziti i koji zbog toga može dati veliki prilog energetskoj samodostatnosti i neovisnosti Hrvatske”, kažu Nacional i njihov sugovornik Neven Duić s Fakulteta strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu. Dodaju da se geoterma može koristiti i za središnje toplinske sustave gradova te za poljoprivredu.
O svim tim pogodnostima pisao je Petračić u publikaciji “Aktiviraj Karlovac” 2013. Predložio je osnivanje tvrtke Geotermalna elektrana Karlovac i izgradnju postrojenja između Karlovca i Rečice koje bi osiguralo proizvodnju toplinske energije koja uvelike zadovoljava potrebe za grijanjem čitavog grada. Izračunao je da bi se proizvodnjom električne energije u toj elektrani zadovoljilo potrebe za strujom 47 posto Karlovčana. Je li se itko osvrnuo na to? Nije, a riječ je o energetskom bogatstvu koje Karlovcu može, uz ostala ulaganja, povratiti sjaj iz doba žitne trgovine.
Prvi kapital za početna ulaganja u istraživanje mogao bi se namaknuti privatizacijom ili likvidacijom gradske tvrtke Inkasator, koja je u svojoj suštini klijentelistički projekt.
