Dr. sc. Davor Marijan o zbornom području Karlovac i Oluji

Autor: Antea Anđelić

– Karlovac je bio strategijska točka, a svi znamo što to znači. To je mjesto gdje se lomila država – rekao je povjesničar dr. sc. Davor Marijan na predavanju „Operacija Oluja i doprinos zbornog područja Karlovac oslobađanju okupiranog teritorija Republike Hrvatske“ održanoj u srijedu u galeriji „Vjeskoslava Karasa“.

– Davor Marijan bavi se činjenicama koje nalazi u dokumentima i zapisima, a pozvali smo ga da nam s tog objektivnog gledišta ispriča koja je bila uloga Karlovca u Domovinskom ratu – rekla je kustosica Ružica Stjepanović na samom početku predavanja održanog u sklopu izložbe 84 sata za pobjedu koja se održava povodom 20. obljetnice oslobodilačke operacije Oluja.

– Radeći analize o stanju ’91. godine nisam primijetio uz svu silnu moć sposobnost prilagođavanja situaciji, ali sam je vidio ovdje kod vas. To je radio i Gotovina i Crnjac. Naime, kada se shvatilo da ne ide u jednom pravcu, tada se težište premjestilo na drugi. To je bila jedna lijepa demonstracija inicijative i vladavine situacijom – kazao je D. Marijan komentirajući ratovanje na ZP Karlovac.

– Oluja 1995. za prosječnog Hrvata označava kraj rata, ali s Olujom je, sagledavajući dugoročni kontekst, okončano 20. stoljeće – rekao je D. Marijan osvrćući se na razgovor koji je vodio s poznanikom i tijekom kojega je raspravljao upravo o Oluji i hrvatsko-srpskim odnosima.

– Mene nitko ne može uvjeriti da je Hrvatska politika prihvaćala da je Oluja talac Haškog suda i da je završena tek oslobađajućom presudom generalima – kazao je i dodao – Olujom je Hrvatska riješila srpsko pitanje htjeli mi to ili ne.

Na samo kraju predavanja iz publike su se čule priče nekih od sudionika koji su ratovali na ZP Karlovac, a koji su potegnuli pitanje o statusu srpskog stanovništva na ratom zahvaćenim područjima.

– Mnogi tvrde da je Tuđman išao na uništenje, ali nije. To će se uvijek spekulirati i Srbija će uvijek optuživati Hrvatsku da su u kolovozu 1995. Srbi protjerani – zaključio je Marijan.