Problem kod nas je što su postojeće kulturne institucije vrlo zatvorene. To su oaze koje kriza nije dotaknula. Institucionalni kulturni pogon djeluje kao kadrovsko odlagalište, politički klijentelizam je velik. Civilno-javna partnerstva osiguravaju nov tip društvenog odnosa, stabilan i javan okvir funkcioniranja i sudjelovanja – kaže Teo Celakoski iz Prava na grad na tribini u Knjižnici za mlade koja se održala u sklopu Clubture Foruma.
Ovo je njegovo osmo izdanje, a održava se ovog vikenda u Karlovcu u organizaciji Saveza udruga Klubtura, Udruge za društveni razvoj KA-MATRIX, Udruge za promicanje kulture Kulturtreger, odnosno Centra za dokumentiranje nezavisne kulture. Tribina koja se u sklopu programa održala bila je namijenjena društveno-kulturnom centru u Karlovcu. Savez udruga u nezavisnoj kulturi Kaoperativa smatra Hrvatski dom najpogodnijim mjestom za organiziranje takvog centra, po modelu partnerstva s Gradom kao vlasnikom prostora. Za 20 društveno-kulturnih centara u Hrvatskoj do 2020. godine je iz Europskog socijalnog fonda predviđeno 12 milijuna eura. Taj novac je namijenjen prvenstveno zapošljavanjima i programima, a minimalno ulaganjima u infrastrukturu.
– Često čujemo primjedbu da je važnije razviti industriju nego nezavisnu kulturu, mi smatramo da to ide usporedno i da je to pravi put prema sudjelovanju, transparentnosti i razvoju – kaže Denis Mikšić, potpredsjednik Kaoperative.
Dodaje da ne vidi političku volju za suradnju na razvoju nezavisne kulture. Martina Furdek Hajdin, pročelnica Upravnog odjela za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša Grada, poziva na osmišljavanje konkretnih ideja i izradu konkretnih programa. Podsjeća da je Grad prije dvije godine obnovio Malu scenu Hrvatskog doma, a da je statika ostatka zgrade upitna, pa je nemoguće čitav objekt staviti u funkciju.
Naša je dužnost odgajati mlade da se uklone iz parkova i ne treba se povući, nego stvarati kulturnu scenu i ponudu – kaže M. Furdek Hajdin.
Melita Spahić, predsjednica Udruge F. R. E. E. D. A. N. C. E. upozorava da je stvaralaštvo u nezavisnoj kulturi zanemareno, da se ne podržava profesionalan rad i da nedostaju i politička volja vlasti, ali i stalan pritisak Kaoperative. Glavna tajnica Mreže mladih Hrvatske Mirela Travar ističe da pritisak “odozdo” ne smije jenjavati.
Najteže je proizvesti političku volju, no važno je pronaći zajednički interes između udruga civilnog društva i vlasti – smatra M. Travar.
Mladi arhitekt Luka Lipšinić smatra da Karlovac ima dovoljno sadržaja.
Za sve ostalo postoji Zagreb. No, tko su uopće mladi u Karlovcu? To su srednjoškolci i studenti. Pitanje je kako te studente, koji dolaze iz drugih sredina, potaknuti da se poistovijete s gradom u kojem studiraju – kaže Lipšinić.
Pravilo je ipak da se ne usredotoči samo na mlade, nego i na ostalu populaciju, odnosno da društveno-kulturni centri budu namijenjeni širem građanstvu.