Društveno-kulturni centri – nezavisni, samoodrživi i suvremeni

Autor: Lucija Unuk

Autor Ariel Esperante. https://www.flickr.com/photos/arielesperante/

Socijalno-kulturni centri bi trebali biti društveno i umjetnički relevantni, suvremeni, u svom djelovanju nezavisni od utjecaja politike i financijski samoodrživi – objasnio je Dinko Peračić, arhitekt, suosnivač udruženja za arhitektonska istraživanja Platforma 9,81 na jednoj od radionica umrežavanja i izgradnje saveza u sklopu projekta Making Space for Active Community, koje su se održale u Pogonu, zagrebačkom centru za nezavisnu kulturu i mlade.

Cilj radionica je povezivanje i razmjena iskustva predstavnika organizacija nezavisne kulture i mladih na području upravljanja javnom infrastrukturom, odnosno promišljanje i pronalaženje načina kako postati značajan i vjerodostojan čimbenik u oblikovanju nacionalnih strategija i programa na području razvoja kulture.

Radionice je organizirao Savez udruga Operacija grad iz Zagreba u partnerstvu sa Savezom udruga Rojc iz Pule, organizacijom KA-MATRIX iz Karlovca, gradovima Zagrebom i Pulom. Tri dana su se intenzivno proizvodile ideje, analizirale potrebe jačanja kapaciteta članova različitih saveza i organizacija civilnog društva iz sredina kao što su Šibenik, Split, Rijeka, Pula, Čakovec , Zagreb, Karlovac… Udruge su tako imale priliku razmotriti vlastitu situaciju u odnosu na situaciju u ostalim gradovima i razmijeniti dobre prakse te prijedloge za poboljšavanje vlastitih kapaciteta i zagovaračkih snaga.

U sklopu radionice obnove infrastrukture i njezinih urbanističkih zahtjeva sudionici su se nakon početnog prezentiranja različitih načina, modela i konkretnih primjera korištenja i prenamjene javnih prostora za potrebe nezavisne kulture u svrhu razvoja lokalne zajednice upoznali i s fazama u pripremi projektne dokumentacije, sve od projektnog zadatka do dobivanja građevinske dozvole, te s fazom izbora izvođača građevinskih radova te stručnog nadzora gradnje. Podsjetimo da je Peračić upoznat s problematikom i karakteristikama zgrade Hrvatskog doma u Karlovcu i potrebama karlovačke civilne scene na području nezavisne kulture i rada s mladima i da je kao član Platforme 9,81 u sklopu predavanja dizajnera Dejana Dragosavca Rute u suorganizaciji  s KA-MATRIXOM u Knjižnici za mlade u Karlovcu ove godine predstavio program Urbanistička početnica koji ima za cilj obrazovati mlade i ostale zainteresirane o urbanizmu, prostornom planiranju i modelima gospodarenja s prostorom. Radionica je omogućila i razmjenu različitih iskustava s pojedinim fazama provedbe investicijskih projekata u sklopu čega bili su istaknuti katkad dugotrajni postupci zadobivanja zakonski određenih dozvola te manjak interes lokalnih vlasti da se angažiraju za provedbe pojedinih projekata u polju pronalaženja i usavršavanja prostora za razvoj nezavisne kulture. Rasprava je iskristalizirala stav kako kultura nije dovoljno dobro shvaćena kao potencijal za razvoj zajednice u vremenima ekonomske krize i deficita javnih sredstava, nego više nego kao stavka prioriteta nižeg ranga u javnim budžetima.

Održivi razvoj zajednice je moguć kroz jednostavne fizikalne sisteme – uvjerljivo je tvrdio Berlinac Werner Wiartalla, vodeći radionicu okolišno učinkovitog upravljanja sa socijalnom infrastrukturom.

U Ufa fabrik, međunarodnom centru za kulturu i okoliš, Wiartalla je stručnjak za učinkovitu upotrebu obnovljivih izvora energije i energetsku učinkovitost te jedan od 30 stanovnika zajednice, smještene u centru. U okviru Ufa fabrik na području kulture, kreativnosti i razvoja zajednice djeluje oko 160 članova krovne asocijacije. U bivšim prostorima propalog filmskog centra  (UFA-Film Copy Center) tako možemo naći Međunarodni kulturni centar koji nudi raznovrsnu ponudu scenskih umjetnosti, programa za djecu, glazbenih programa i raspolaže sa svom potrebnom infrastrukturom i tehničkom opremom. U sklopu asocijacije djeluju i bio-pekara, ugostiteljske djelatnosti, centar za samopomoć koji nudi usluge na područjima socijale, zdravstva i obitelji za susjedstvo, vrtić, škola cirkusa za djecu, farma životinja i ostalo. U Ufa fabrik kroz različite djelatnosti i raznovrsnu ponudu osiguravaju samo-održivost centra koji je zbog svog kreativnog povezivanja kulture, zajednice i održivog razvoja unutar jedne metropole kao što je Berlin stekao i veliku međunarodnu prepoznatljivost.

Kao mehanizam razvoja susjedstva i zadovoljavanja potreba zajednice Ufa fabrik kroz godine prepoznale su i gradske vlasti tako da nezavisni socijalno-kulturni centar za svoje programe i potrebe kao i javne institucije u kulturi dobiva redovita institucionalna sredstva, u opsegu ovisnom o vlastitim prihodima, što pretpostavlja razvijeni sustav financiranja nezavisne scene koji u Hrvatskoj na žalost  još ne postoji. Ufa fabrik je posebno poznata po skrbi i razvoju strategija za održivi razvoj, čemu je u glavnom bila posvećena radionica.  Veliki entuzijast Wiartalla na konkretnim primjerima troškovnih i društvenih ušteda zbog inovacija u polju energetske učinkovitosti izazvao je jak interes polaznika za mogućnosti inovativnih pristupa upravljanju s prostorom.

Zeleni krovovi, upotreba solarnih panela, pametno upravljanje kišnicom, kogeneracijski sustav, posebni troškovno-učinkoviti načini grijanja velikih prostora, eko-gradnja, kompostiranje samo su neki od instrumenta održivog razvoja koje prakticira Ufa fabrik – sa zanosom je objašnjavao Wiertalla.

Radionicu „Kulturne politike i razvoj infrastrukture za nezavisnu kulturu“ kao zadnju radionicu pripremio je i koordinirao Davor Mišković, sociolog, kulturni djelatnik iz Rijeke, voditelj udruge „Drugo more“, organizacije koja se bavi produkcijom, promocijom, istraživanjima i širenjem informacija na području kulture. Po uvodnom razgovoru o dimenzijama kulturne politike te razinama analize okoline u kojem djeluju organizacije nezavisne kulture Mišković sudionike radionice podijelio je u grupe sa zadatkom da analiziraju svoje vlastite opće, specifične i interne okoline, detektiraju kritične momente te rasprave o mogućnostima i aktivnostima kroz koje mogu utjecati na tu istu okolinu da bi njihov rad maksimalno pridonio razvoju socijalno-kulturnog centra kao generatora razvoja lokalne zajednice.

Kroz tri dana surađivanja, razmjena dobrih praksi, informacija o mogućnosti financiranja aktivnosti na području nezavisne kulture iz EU fondova, poslovnog sektora i ostalih inovativnih mehanizama financiranja kulturnih sadržaja kao što je na primjer crowdfunfing i  otkrivanje dobrih praksi iz inozemstva, otvorila se mogućnost da različite organizacije dobiju uvid u svoje potrebe, snage i slabosti u postupcima pregovaranja s lokalnim vlastima u vezi pronalaženja učinkovitih oblika civilno-javnog partnerstva za upravljanje javnim prostorima. Prednosti povezivanja različitih saveza za dodatni razvoj još snažnije zagovaračke mreže, sposobne jasno i argumentirano obrazložiti pozitivne učinke razvoja socijalno-kulturnih centara u Hrvatskoj te tako postati prepoznatljiv čimbenik za osiguranje i održavanje mjesta nezavisne kulture u nacrtu i financiranju kulturnih politika, bile su očigledne.

Rad Aktiviraj Karlovac portala financijski podupire Fond za pluralizam Agencije za elektroničke medije