Prostor novog izlaganja u njegovom rodnom Karlovcu nije sentimentalno obraćanje, nego vraćanje cjelini, ishodištima, kako se izložba primjereno i dosjetljivo naziva, i vraćanje novom aktualnom, živom, umjetniku, koji reagira i na vrijeme i na prostor, i na političku situaciju, ne na izravan, polemički, način, nego sa suzdržanošću, jetkošću, oporošću, specifičnim senzibilitetom koji u sebi nosi istovremeno sentiment doživljaja i odmak koji je tu da se ne raspline – poručio je u subotu na otvaranju izložbe „Ishodišta“ Josipa Vanište u Galeriji Vjekoslav Karas, koju financiraju Ministarstvo kulture i Grad Karlovac, akademik Tonko Maroević.
Premalena je aula galerije bila da primi sve posjetitelje i da poprate svečanost otvorenja izložbe – većina je stajala u dugačkom redu ispred objekta i strpljivo čekala priliku da razgleda Vaništine radove koji su nastali za čitava njegova stvaralaštva. Na otvaranju su, osim Maroevića, govorili autorica izložbe Antonija Škrtić, predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti Zvonko Kusić i zamjenica gradonačelnika Karlovca Damira Jelića, koji, iako najavljen, nije došao, Marina Kolaković. Izložba traje do 15. lipnja i prva je Vaniština u ovom prostoru od 2000. godine te slijedi neposredno nakon retrospektivne u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu, izložbe u Ludwig Múseumu u Budimpešti te izložbe u palači Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu. U Karlovcu izlaže crteže, kolaže, dokumentaciju, slike… Prostor je konceptualizirao arhitekt Nenad Fabijanić, a tekstovima u katalogu doprinjeli su književnica Irena Lukšić, književnik Milan Mirić, te Maroević. Upravo on ističe da Vaništa ne pristupa Karlovcu sentimentalno, to jest patetično, nego svom zavičaju odaje počast zadržavajući dostojanstvo svjesne, odgovorne, ljubavi.
– Vaniština izložba je uvijek poseban događaj i mi koji gledamo desetljećima njegove radove svaki put doživimo nova uzbuđenja. Ovo je novi događaj zahvaljujući postavu Nenada Fabijanića i činjenici da Vaništini radovi jedan s drugim uvijek stvaraju sasvim novu situaciju, razgovaraju tehnički različite stvari – kolaži sa crtežima, crteži s uljima, ulja s prostornim objektima – nastavio je Maroević.
Kusić Vaništu naziva institucijom i paradigmom.
– Stvorio je ogroman opus koji je teško vrednovati. Drago mi je da je tako vezan za svoje mjesto. On se vraća Karlovcu, iako je tu živio samo 20 godina. Susreti iz Karlovca su mu jako značajni i on, koji je kozmopolita, svjetski intelektualac, erudita, toliko je vezan za karlovačke motive i ljude i uvijek je to ponavljao – napomenuo je predsjednik Akademije ocjenivši i Vaništin literarni rad značajnim za Hrvatsku.
Voditeljica galerijskog odjela A. Škrtić pripremala je ovu izložbu, čiji prapočeci sežu u 2011., intenzivno godinu i pol, a pozdravljajući okupljene, a posebno Vaništu, nije uspjela suspregnuti emocije.
– Za Noći muzeja 2012. godine smo, uz druženje naših posjetitelja s dragom umjetnicom Anabel Zanze, organizirali predavanje akademika Tonka Maroevića o Vaništi i Karlovcu te projekciju dokumentarnog filma Željka Senečića o Vaništi. Potom su slijedila iskušenja – bolest, financijska neizvjesnost. Veći i jači su bili brži, a karlovačka izložba je bila na čekanju. Prije dva mjeseca golema neizvjesnost ipak je prevladana. Nadamo se da će ova izložba poslužiti kao krunski dokaz da nam je u ovom gradu potrebna stalna izložba karlovačkog slikarstva od Karasa do suvremenog Vanište. Gospodine Vaništa, hvala Vam na povjerenju, obazrivosti i izdržljivosti. Mislim da je sada sve kako treba i da je to ono što smo željeli – kazala je A. Škrtić.
M. Kolaković je podsjetila da je Vaništi dodijeljena Nagrada Grada Karlovca prije dvije godine kao prizanje za čitav opus i promicanje kulture Karlovca. Vaništa, međutim, ništa nije rekao na otvorenju, nego je u skladu s njegovom poznatom samozatajnošću svečanost promatrao s ostalim posjetiteljima iz prikrajka, a ovaj umjetnik koji će 17. svibnja navršiti 90 godina života, nije bio raspoložen niti naknadno za izjave.
Kako naglašavaju u Gradskom muzeju Karlovac, želja im je da mladima pruže mogućnost izravog uvida u vrhunska umjetnička djela i pratećim edukativnim programima ih potaknuti na temeljitije upoznavanje i razumijevanje Vaništinog opusa i umjetnost uopće te osvještavanje trajne povezanosti Vanište i Karlovca.
„Izrađena su i tri suvenira – bookmarker-ravnalo koje je s jedne strane izgledom priziva Vaništinu srebrenu liniju, a s druge je pravo ravnalo kojeg Vaništa često koristi kao pomagalo u crtanju, o olovci s logotipom izložbe i riječima „Idemo šetati“, te razglednica s izložbe s reprodukcijom Vaništinog Voća iz 1941. godine s kojim se je upisao na Akademiju likovih umjetnosti u Zagrebu, a koje se čuva u našoj Zbirci modernog i suvremenog slikarstva“, otkrivaju iz Gradskog muzeja.
