Bratimljenje vrijedan instrument razvoja lokalnih zajednica

Autor: Lucija Unuk

Gradovi-prijatelji

Povezivanje i suradnja gradova prijatelja na razini država, regija i kontinenata ima dugu i raznoliku povijest, a s obzirom na sve veću međuovisnost različitih dijelova svijeta, svakako i dinamičnu budućnost. Suradnja i razmjena jedinica lokalne samouprave na različitim područjima života može bitno povećati kvalitetu javnih usluga u nekoj zajednici te proširiti važnost samog koncepta bratimljenja u sve segmente zajednice. Koncept se godinama razvijao, a možemo reći da je u svom jezgru zadržao osnovnu antiratnu dimenziju i dimenziju tolerancije, suradnje i zajedništva.

Bratimljenje gradova kakvo postoji u danas razvilo se intenzivno nakon Drugog svjetskog rata i imalo je za cilj ponovno povezivanje i suradnju ratom pogođene Europe te stvaranja međusobnog povjerenja građana. Organizacija koja povezuje lokalne i regionalne vlasti – Vijeće europskih općina i regija (eng. The Council of European Municipalities and Regions) – bratimljenje gradova je 1951. godine prepoznala i odredila za jedan od svojih glavnih osnivačkih ciljeva. Proces bratimljenja gradova na prostorima bivše socijalističke Jugoslavije bio je primijenjen na razini same federalne države, a suradnja na temelju koncepta postojala je s europskim gradovima u ostalim dijelovima svijeta. Na mrežnoj stranici www.udruga-opcina.hr doznajemo da su hrvatski gradovi od ranih 1960-ih godina bili uključeni u međunarodne procese bratimljenja, a taj trend se nastavio i nakon osamostaljenja Republike Hrvatske te osnivanja njezinog vlastitog sustava lokalne samouprave.

Iznimno važan dio procesa bratimljenja je razmjena iskustava i najbolje prakse na različitim područjima života i interesa lokalnih zajednica. Gradovi prijatelji tako mogu surađivati na području gospodarstva, turizma, ekologije, zajedničkih investicija, razvoja infrastrukture, socijalne skrbi… Razmjena iskustava važan je preduvjet provedbe uspješnih zajedničkih projekata u interesu razvoja i kvalitete života u oba ili više gradova prijatelja. Kako bi suradnja među pobratimima stvarno zaživjela, potrebno je široko sudijelovanje stanovnika u aktivnostima i projektima koje gradovi provode. Uspješni projekti uključuju različite skupine stanovništva koje aktivno kreiraju sadržaj projektnih aktivnosti i tako razvijaju kreativni potencijal zajedničke suradnje. Samo aktivna i redovita razmjena te motivacija za zajedničke projekte različitih skupina stanovništva gradova pobratima te podrška službenih struktura mogu stvarno pridonijeti ciljevima bratimljena i rješavanju otvorenih problema suvremenog društva kao što su društvena solidarnost, tolerancija, aktivno građanstvo, održivi razvoj, ljudska prava…

Prepoznavanje i financiranje projekata bratimljenja gradova kao mehanizma razvoja i zbližavanja građana u okviru same EU provodi se kroz različite institucije i programe. U programskom periodu 2007-2013 jedan od programa Europske komisije, kojeg provodi Izvršna agencija za obrazovne, audio-vizualne i kulturne politike, je program Europa za građane koji ima za cilj razvoj aktivnog europskog građanstva. U okviru programa dodjeljuju se financijske potpore organizacijama za projekte umrežavanja, razmjene znanja, iskustava, tradicija i vizija te napretka. U okviru programa postoji mjera 1.1. Sastanci građana bratimljenih gradova kroz koju se podupiru sastanci i razmjena građana te skupina građana na osnovu formalnih i neformalnih partnerstva među općinama i gradovima. Cilj povezivanja je jačanje međusobnog poznavanja i razumijevanja različitosti. Prijavitelji projekata mogu biti općina ili grad, udruženje/odbor za bratimljenje ili neka druga neprofitna organizacija koja može predstavljati lokalne vlasti, s pravnim statusom i sjedištem u državi sudionici Programa. Sastanci, koji mogu uključivati različite skupine stanovništva, imaju potencijal rezultiranja u narednim zajedničkim projektima i aktivnostima usmjerenima prema različitim ciljnim grupama u lokalnim zajednicama i informiranje građana o mogućnostima i područjima suradnje. Partnerski projekti subjekata iz gradova prijatelja koji pridonose ostvarivanju politika unutar i u susjedstvu EU mogu biti podržani i kroz europsku teritorijalnu suradnju te ostale programe EU na području kulture, zdravstva, socijalne sigurnosti…

Europska komisija od 1993. godine dodjeljuje nagradu „Zlatna zvijezda“ projektima, primjerima dobre prakse bratimljena odnosno suradnje, koji su po njezinoj ocijeni najbolje pridonijeli Europskoj integraciji i snažnom povezivanju aktivnih građana EU. Kao primjer nagrađenog projekta možemo predstaviti suradnju općine Osthamer (Švedska), glavnog partnera projekta, koji je obuhvatio susret partnerskih gradova Orimatttila i Uusikapunnki (Finska), Valga (Estonija), Valka (Latvia), Kobylnica i Koscielisko (Poland), Tvrdosin (Slovačka) Weissenburg (Njemačka) i Durbuy (Belgija) na kojem su projektni partneri izmenjivali iskustva i ideje na području održivog razvoja, energetske učinkovitosti i zaštite okoliša. Sudionici projekta predstavili su primjere rješavanja problema zajednice kod upravljanja s otpadom, rješenja na području transporta i efikasnog korištenja energije. U okviru suradnje nastala je deklaracija koju su partneri uputili predstavnicima država i vlada na konferenciji o klimatskim promjenama UN-a. U okviru susreta sudjelovalo je 120 dionika, od toga više od polovice predstavljali su mladi. Projekt se bazirao na snažnoj uključenosti stanovnika, državljana EU, na lokalnoj razini, koji kao aktivni državljani diskutiraju o globanim temama. Navedeni gradovi i njihovi stanovnici redovito surađuju u zajedničkim projektima s kojima ostvaruju zajedničke interese i razvojne ciljeve lokalnih zajednica. I u sljedećem programskom periodu 2014-2020 EU će podržavati projekte koji baziraju na snažnoj uključenosti svih segmenata lokalne zajednice u provedbi projekata (tako zvana metoda Community led local development CLLD). Nadogradnja već postoječe suradnje gradova prijatelja i susjeda koja uključuje visoki stupanj uključenosti različitih segmenata zajednice u rješavanju zajedničkih problema jako vjerovatno će biti financijski podržana.

Glavni preduvjet za uspješnu suradnju i ostvarivanje zajedničkih interesa različitih lokalnih zajednica sasvim sigurno je kontinuiran rad na promoviranju i ukazivanju na pozitivne aspekte suradnje i potencijal surađivanja za poboljšanje kvalitete života u bratskim zajednicama i za ostvarivanje zajedničkih interesa. Lokalne i gradske službene strukture promoviranjem, informiranjem i poticanjem zajednice – gospodarstvenika, kulturnih djelatnika, civilnog sektora i cjelokupnog stanovništva ka suradnji s stanovnicima u gradovima prijateljima mogu puno pridonijeti otvorenosti i razvoju čitave zajednice, pa i promociji samog grada u inozemstvu. Otvorenost lokalnih vlasti za inicijative koje dolaze odozdo i pomoć za njihovo ostvarenje u obliku parterstva nužne su za razvoj same zajednice i za aktivno uključivanje građana u poboljšanje kvalitete života.

U prijedlogu Strategije razvoja grada Karlovca za razdobje od 2013-2020 godine objavljenem na web stranici Grada Karlovca u poglavju Međuregionalna i međunarodna suradnja jako skromno spomenuti su gradovi s kojima Karlovac ima uspostavljene prijateljske veze i područja suradnje. Nadamo se da će Grad i stanovnici lokalne zajednice prepoznati potencijal i pozitivne aspekte suradnje te otvaranja zajednice i kroz koncept gradova prijatelja. Partnerstva između različitih gradova koja uključuju najrazličite skupine stanovništva tih gradova mogu samo pridonijeti njihovom gospodarskom, kulturnom i opće društvenom razvoju. Negativnih aspekata povezivanja za društvo u kontekstu gradova prijatelja jednostavno nema.

Rad Aktiviraj Karlovac portala financijski podupire Fond za pluralizam Agencije za elektroničke medije